Share.

    7 Kommentare

    1. Ill_Heat_1237 on

      Koji su sve kriteriji za to rangiranje? Sjecam se da je u nekom istrazivanju masa bodova otisla na kriterije Broj Nobelovaca zaposlenih na faksu (a mi tu stvarno ne mozemo konkurirati niti trebamo trositi silan novac na to) i Broj radova objavljen u stranim casopisima (mi imamo masu svojih casopisa, a nasi upravo tu najcesce objavljuju – i nekako mi je logično da cu rad o povijesti Gornje Donje slati na objavu doma nego ga prevoditi na engleski i slati vani)

    2. zdravi_hipohondar on

      Dobra udica da se potakne rulju da se raspravlja. Ta lista je promašaj i ponovno posljedica sustava kojem je cilj štancanje a ne supstanca. Evo možemo uzeti i primjere kod nas poput Puljka i Reinera. Pogledajte im najcitiranije radove. Dok se utjecaj znanstvenika mjeri takvim dibidus citatima inovacije možete zaboraviti.

    3. DuaLipaMePippa on

      Bravo Kragujevac al ova mjera je mjera kurca moga. Većinu ocjene ovdje nose istraživanja i citiranost a to danas ne znači apsolutno ništa.

      Jedan primjer sa mog faksa koji me uvijek nasmijao- jedan istraživač štanca više članaka u godini nego što je Einstein u cijelome životu. Članci se sastoje od toga da vrti jednu formulu, mijenja parametre i korelacijske faktore u ekselici i tako objavljuje dvadesetak članaka u najprestižnijim časopisima (Q1/Q2), ima fenomenalnu citiranost jer je područje popularno i svi citiraju jedni druge a uz to uzima još nekoliko doktoranada koji štancaju kao i on. Deset metara od njega sjedi profesor koji je uz nekoliko ljudi razvio jedan od glavnih softvera u svijetu, njegovi doktorandi svi redom imaju firme a njegov tim i te firme rade za kompanije od Martin Lockheeda do Hyundaia. Naravno, oni u prosjeku izbacuju jedan članak godišnje i njihov doprinos rangiranju je ravan nuli u odnosu na prvospomenutog. Sad, što je bolje za industriju, društvo i sami fakultet je besmisleno uopće i pitat.

      Najbolji komentar prije par godina koji sam pročitao u vezi ovog je kada je neki Britanac napisao: Sveučilište u Newcastleu je ispred Sveučilišta u Beču- Beč nam je dao Freuda, Mendela i Boltzmanna a Newcastle nam je dao tri finalista Love Islanda.

    4. Uvijek ovakva rangiranja potaknu komentare kako su kriteriji za rangiranje glupi, jer, stajaznam, netko tko nije vidio top 500 sveucilista misli da je zagrebacko sveuciliste medju njima.

      Ako vam se ne svidja, napravite svoju listu, pa mijenjajte kriterije sve dok ne dobijete rezultat koji vam odgovara.

      Ovo je namijenjeno sveucilistima koje zicaju pare od svojih drzava i privatnih investitora, i roditeljima koji mogu bilo gdje na svijetu upisati djecu.

      Nije namijenjeno Balkancima kojima je je jedini zivotni cilj rentanje nekretnina ili povecanje stada ovaca u obiteljskom vlasnistvu.

      Za vas su neke druge tablice i neka druga rangiranja.

    Leave A Reply