Share.

    29 Kommentare

    1. **Radiće se rekonstrukcija stanice Prokop zbog pojave pukotina: Ugrađena znatno manja armatura od projektovane**

      Infrastruktura železnice Srbije dobila je krajem maja lokacijske uslove za rekonstrukciju peronskih greda na železničkoj stanici „Beograd Centar“ poznatoj i pod nazivom Prokop. Na gredama su se, kako se navodi u dokumentaciji, na sredinama raspona u donjoj zoni pojavile prsline – pa je neophodno da se ojačaju.

      „Na peronskim gredama železničke stanice Beograd Centar na sredinama raspona uočeno je da je došlo do pojave prslina u donjoj zoni. Na osnovu ispitivanja koje je uradio institut IMS iz Beograda, došlo se do zaključka da je armatura u tim gredama znatno manja od projektovane“, navodi se.

      Nakon ispitivanja urađene su naknadne računske analize i došlo se do zaključka da je neophodno uraditi ojačanje postojećih greda.

      Takođe, između betonskih temelja i peronskih greda koje se ojačavaju, predviđeno je izvođenje metalnih stubova.

      **Uslovi izdati krajem maja**

      Lokacijske uslove Infrastrukturi je 28. maja izdalo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukuture, kao nadležni organ za izdavanje tog dokumenta.

      Pre nedelju dana, 2. jula, Infrastruktura je podnela i zahtev da joj se izda rešenje o odobrenju izvođenja radova. Postupak po tom zahtevu je i dalje u toku.

      Početkom jula, Infrastruktura je i u svoj plan javnih nabavki za ovu godinu uvrstila nabavku pod nazivom „rekonstrukcija objekta – ojačanje peronskih greda Železničke stanice Beograd Centar“.

      Ova nabavka bi trebalo da bude objavljena u trećem kvartalu koji traje od jula do kraja septembra.

      Prema lokacijskim uslovima, radovi će se, kako se vidi, izvoditi na dve katastarske parcele: 2855/115, 2855/116. Obe se nalaze u centralnom delu stanice odnosno obuhvataju perone.

      Pošto se radi o specifičnim radovima, radove mogu izvoditi samo firme koje imaju dovoljno iskustava i obučen inženjerski kadar, ukazuje se u dokumentu sa lokacijskim uslovima.

      „Posebna pažnja mora se posvetiti i poštovanju mera zaštite na radu, jer se radovi izvode u složenim uslovima“.

      Navodi se i da se navedeni radovi mogu izvesti „bez remećenja funkcije objekta“, uz minimalna zauzeća na mestima gde se izvode radovi.

      **U planu i sanacija dva stuba**

      Pored rekonstrukcije greda, Infrastruktura je u aprilu dobila odobrenje i za radove na sanaciji dva stuba, koji se nalaze u okviru podzemnog dela železničke stanice Prokop – na parceli 2855/116.

      Infrastruktura je 8. jula podnela prijavu tih radova, a postupak po tom zahtevu je u toku. Odnosno Ministarstvo građevinarstva treba da izda potvrdu o prijavi radova.

      Stanična zgrada Beograd centar je podeljena na dve karakteristične celine – iznad i ispod kote 105.50.

      Kompleks železničke stanice „Beograd Centar“ obuhvata nekoliko celina. Konkretno, obuhvata kolosečna postrojenja, perone i pothodnike, staničnu zgradu, gornji stanični trg sa prilaznim saobraćajnicama, donji stanični trg sa prilaznim saobraćajnicama.

      Ostale celine ovog kompleks su: metro stanica, poslovni i komercijalni objekti na ploči na koti 105.50, javni i službeni parkinzi, i ostali planirani sadržaji.

      **Stanična zgrada dobila dozvolu za upotrebu u februaru**

      Sama stanična zgrada, koja se nalazi na parceli 2855/111 otvorena je u oktobru 2023. godine.

      Upotrebnu dozvolu dobila je krajem februara ove godine.

      Građevinska dozvola za staničnu zgradu sa parkingom izdata je u julu 2022. Vrednost radova po toj dozvoli trebalo je da iznosi oko 1,8 milijardi dinara.

      Međutim, dozvola je izmenjena u septembru 2023. Jedna od izmena odnosila se i na povećanje vrednosti radova na 2,34 milijarde dinara.

      **Komercijalno-poslovni objekti dobili upotrebnu dozvolu**

      U junu ove godine upotrebna dozvola data je i za poslovno komercijalne objekte C1 i C2 (na parceli 2855/115) i D1 (na parceli 2855/116). Ova tri objekta imaju prizemlje i pet spratova.

      Takođe, upotrebna dozvola iz juna se odnosi i na parking sa 257 mesta, koji se nalazi na parceli 2855/113.

      Građevinska dozvola za radove na izgradnji ovih poslovno-komercijalnih objekata i parkinga izdata je u avgustu 2022. Međutim, ta dozvola je obuhvatala je i gradnju objekta D2, koji se u upotrebnoj dozvoli ne spominje.

      Vrednost radova, po građevinskoj dozvoli, iznosila je 2,17 milijardi dinara. Ipak, i radovi na ovom delu su poskupeli – na oko 2,57 milijardi dinara, vidi se u izmenjenoj građevinskoj dozvoli.

      Prema podacima u katastru, Srbija je vlasnik parcele 2855/111, gde se nalazi stanična zgrada. Dok je Railway city vlasnik parcela 2855/115, 2855/116 na kojima su predviđeni komercijalni objekti, kao i parcele 2855/113 namenjene parkingu.

      U vlasništvu ove firme su i parcele 2855/112, 2855/114, 2855/118.

      **Branislav Grujić**

      rema podacima Agencije za privredne registre, firma Railway City je u 100% vlasništvu kiparske firme istog imena.

      Osnovana je u aprilu 2019. i doživela je nekoliko promena vlasnika. Prvi vlasnik bila je kompanija Railway City iz Holandije. Posle tri meseca, polovinu vlasništva preuzima firma Railway City iz Bugarske.

      U martu 2020. holandski i bugarski Railway City svoje udele predaju firmi Railway City sa Kipra.

      Stvarni vlasnik kompanije je poznati biznismen Branislav Grujić. Prema podacima iz APR-a, najpre je vlasništvo delio po pola sa belgijskim državljaninom Arkadijem Zelmanovičem Blankom.

      Već u julu 2019. udeli Grujića i Zelmanoviča padaju na po 25% dok 50% drži Srđan Dabić.

      U martu 2020. se situacija vraća na staro pa su Grujić i Zelmanovič stvarni vlasnici po pola kompanije. Posle dve godine, Grujić ostaje jedini vlasnik sa 100%, a u februaru ove godine njegov stvarni udeo se smanjuje na 75,1% dok preostali vlasnik ili vlasnici nisu poznati s obzirom na to da imaju manje od 25%.

      Prema finansijskom izveštaju za prošlu godinu, Railway city ima jednog zaposlenog. Ostvario je ukupne prihode od 5,55 milijardi dinara i dobit od 95,5 miliona dinara (godinu pre imao je gubitak od 413,7 miliona).

      **„Zajednička gradnja“ države i firme Railway city**

      U julu 2019. Republička direkcija za imovinu objavila je javni poziv za „zajedničku gradnju“ zgrade železničke stanice Beoograd centar, parkinga i pratećih komercijalnih sadržaja.

      U tom pozivu je definisano da Srbija ulaže zemljište, i omogućava gradnju na već izgrađenim objektima i na svim parcelama koji su u vlasništvu Srbije, a koje se nalaze u okviru lokacije obuhvaćene Urbanističkim projektom za izgradnju železničke stanice Beograd-Centar.

      Sa druge strane, izabrani partner je dužan da pribavlja svu dokumentaciju neophodnu za izdavanje građevinske dozvole i upotrebne dozvole i da finansira izgradnju zgrade železničke stanice, parkinga i komercijalnih sadržaja (zajednička izgradnja).

      Analizu primljenih ponuda, sudeći prema podacima u pozivu, vršila je mešovita radna grupa, obrazovana od strane Vlade i sastavljena od predstavnika relevantnih institucija. U pozivu je stajalo i da ukoliko stigne samo jedna ponuda – ista će se u razmatranje.

      Država je, kako se kasnije saznalo, za partnera izabrala firmu Railway city.

      Organizacija Transparentnost Srbija ukazivala je da izbor partnera na ovaj način nije imao pravni osnov i da je bio nezakonit.

      „Ovaj ugovor nesumnjivo predstavlja javno-privatno partnerstvo, pa je u skladu sa Zakonom o JPP i koncesijama iz 2011. morao biti sproveden drugačiji postupak“, navodi se u studiji koja se bavi izgradnjom stanice na Prokopu, koju je objavila Transparentnost.

      Po zakonu je, kako se navodi, projekat trebalo da prvo odobri Komisija za javno-privatna partnerstva. A zatim je morao da se sprovede postupak nabavke, gde bi kriterijumi za odabir partnera bili precizno određeni.

      „Takav postupak bi garantovao i javnost ključnih informacija o sprovedenom postupku, obavezama privatnog partnera i ulaganjima države, koja sada nije obezbeđena“.

    2. kenjator100 on

      Ne vidim da se spominju odgovornost i kazne za one koji su napravili sranje.

    3. Efficient-Meet-777 on

      Pitanje je u kakvom je stanju ta armatura. Godinama je izlozena kisi, snegu itd..

    4. Eat_the_Rich1789 on

      >Prema podacima Agencije za privredne registre, firma Railway City je u 100% vlasništvu kiparske firme istog imena.

      >Osnovana je u aprilu 2019. i doživela je nekoliko promena vlasnika. Prvi vlasnik bila je kompanija Railway City iz Holandije. Posle tri meseca, polovinu vlasništva preuzima firma Railway City iz Bugarske.

      >U martu 2020. holandski i bugarski Railway City svoje udele predaju firmi Railway City sa Kipra.

      >Stvarni vlasnik kompanije je poznati biznismen Branislav Grujić. Prema podacima iz APR-a, najpre je vlasništvo delio po pola sa belgijskim državljaninom Arkadijem Zelmanovičem Blankom.

      >Već u julu 2019. udeli Grujića i Zelmanoviča padaju na po 25% dok 50% drži Srđan Dabić.

      >U martu 2020. se situacija vraća na staro pa su Grujić i Zelmanovič stvarni vlasnici po pola kompanije. Posle dve godine, Grujić ostaje jedini vlasnik sa 100%, a u februaru ove godine njegov stvarni udeo se smanjuje na 75,1% dok preostali vlasnik ili vlasnici nisu poznati s obzirom na to da imaju manje od 25%.

      >Prema finansijskom izveštaju za prošlu godinu, Railway city ima jednog zaposlenog. Ostvario je ukupne prihode od 5,55 milijardi dinara i dobit od 95,5 miliona dinara (godinu pre imao je gubitak od 413,7 miliona).

      Ovo mu dodje kao skripta na faksu za razumevanje kombinacija ove vlasti.

      Samo sto ovo da pokazes prosecnom njihovom glasacu ne bi skapirao.

    5. Posao bez tendera – „Javno-privatno“ partnerstvo.

      Krali na armaturi.

      Rekonstruisaće samo dva naprsla stuba.

      Stanica nije zatvorena.

      —————–

      Mi smo izgleda zaboravili šta se desilo pa smo se prebacili na uvek popularne teme iz opusa petparačkog nacionalizma.

      Krvavo upozorenje univerzuma na razarajuću krupciju iz novembra izgelda da nije bilo dovoljno.

    6. Virtual_Plenty_6047 on

      Sve smo izlili i ukoričili lepo…samo tu armaturu nismo postavili.
      Što? Ne znam. Saznaćemo!

    7. gelendersevratio on

      Не престаје да ме изненађује опуштеност српске јавности и овог зомбираног дела становништва који се чак ни након погибије 16 (ако рачунамо и нерођено дете, 17) људи, а где је једна млада девојка остала доживотни инвалид не потреса превише око ствари као што су рушење крана у сред града услед мало јачег ветра, пукотина на Прокопу, отварања тунела дугог 3 километра без поштовања правилника и употребне дозволе и тако даље.

      Од новембра до данас имали смо барем 30 случајева где се нешто сруши, откине, падне и пука је срећа што нико више није страдао.

      Можда је Бог стварно Србин и он нас чува, јер ја друго објашњење како је овај тупави народ опстао до сад немам.

    8. Pa šta će ti armatura? Nije kao da to nosi 200 tona tereta, zar ne? Zar ne?

      Da se čovek boji da uđe i da prođe pored objekta koji su oni radili.

    9. KikiRiki2255 on

      U normalnoj zemlji bi svi osim fizikalca koji je sipao malter bili u zatvoru. Svako ko ima vise od 4 razreda srednje a da je potpisao ista ili odobrio ista vezano za to bi isao u zatvor ili makar na ozbiljno propitivanje..

    10. Rich_Plant2501 on

      Pitanje iz oblasti naučne fantastike, šta bi se desilo da su ugradili tačno onoliko koliko treba armature?

    11. Gde su svi koji su me doleglasali kada sam rekao da Srbin ne ume ni da nacrta a kamoli napravi nešto kvalitetno?

    12. Kakav sok, jel da ? 🙂

      Tamo de je trebalo ugradjivati armaturu 12mm, stavljeno 8mm, a razlika nekome u dzep.

      Kakav sok, dobro je sto svakog mesece nememo neke tragedije zbog lose gradnje svacega.

      Koliko dajemo za gradnju 1km auto-puta u ravnici i uopste, trebalo bi da imamo pozlacene bankine.

    13. Major-Improvement-91 on

      Ja sam vec oguglao, nista.me vise ne iznenadjuje, da nije bilo novog.sada.koliko su se osilili poceli bi sve da prave od kartona. A i sad vidim da.mnogo ne haju, boli ih patka. Gledam coveka vec po ko zna ko
      ji put kajo telefonom resava stvari. Pero vidi nabavi mi stotinjak krava, neko tele. Ubaci neki crep i si
      ciglu da se pomogne ovim bednicima
      Sta, nema 100 krava ima 99, dobro napravi jednu od plastelina ali da bude sarena s
      Imentalka. Evo i to sam vam resio, idemo dalje.
      A da kupite im i po jednu lovadu al zelenu da ima gde da pasu.

    14. Frequent-Concept7227 on

      Ulazna kontrola je pazljivo proveravala sve materijale, samo tu armaturu nije… zasto? Ne znam!

    15. SnooLemons673 on

      Da je ovo ozbiljna drzava prvo bi na informativni razgovor bili pozvani nadzorni organ i clanovi Komisije za prijem objekta pa ako se dokaze propust pod hitnom postupku u mardelj.Ovako od dobijenog novca kupili se stanovi,ponovili se novim automobilom ,odveli svalere i svalerke u Majami,Pariz,Dubai…a ti narode ko je hebe!

    Leave A Reply